Svaka beba odlazi redovito na preglede kod svog pedijatra, no pedijatar vidi dijete samo nekoliko puta godišnje. Roditelji su oni koji sa svojim djetetom provode većinu dana u različitim situacijama i često sami primijete da im se „nešto ne čini najbolje“ ili da je „drugačije nego kod starijeg djeteta“. Nažalost, od roditelja se očekuje da primijete odstupanja i promjene kod svog djeteta, a oni sami često nisu sigurni je li to što njihovo dijete radi idealno, u granicama normale ili je znak razvojnih smetnji.
Neki od znakova koji ukazuju na moguće poteškoće u motornom i senzoričkom razvoju su:
• Poteškoće s hranjenjem i spavanjem, učestao i razdražljiv plač, jaki grčevi
• Izvijanje u luk prilikom podizanja, hranjenja ili spavanja
• Okretanje glave na jednu stranu,stalno istu
• Prerano počinje čvrsto držati glavu (prije 2,5 mj. života)
• Šake su čvrsto zatvorene ili je palac u šaci poslije 3. mjeseca života
• Okretanje s trbuha na leđa i obrnuto uvijek preko istog boka
• U vojničkom puzanju povlačenje s jednom rukom i nogom
• U „normalnom“ puzanju dijete ima preširoko postavljene noge (kao žabica)
• Sjedenje u w-sjedu (između nogu)
• Postavljanje u sjedeći položaj uvijek preko istog boka ili nemogućnost samostalnog posjedanja poslije 10. mjeseca
• Ustajanje bez iskoračivanja jednom nogom ili ustajanje s iskorakom, ali uvijek s istom nogom
• U stajanju ili hodanju se propinje na prste bez mogućnosti da se spusti na puno stopalo
Ukoliko kod svog djeteta primijetite neki od gore navedenih simptoma ili više njih, javite se fizijatru ili fizioterapeutu koji će vam dati upute za dalje . I bez panike 

Unutar prva 3 mjeseca života je zlatni period za početak vježbi, a period od 3. do 6. mjeseca života nazivamo srebrnim!

 

Bilo bi poželjno da na prvi pregled donesete medicinsku dokumentaciju ako je imate. Također, bilo bi super da je dijete naspavano, da nije gladno i umorno (da niste neposredno prije pregleda bili u dugačkim šetnjama ili gostima). Znamo da je ponekad nemoguća misija sve to uskladiti i organizirati, ali važno je pokušati, kako bi pregled i vježbe bili učinkovitiji i manje stresni za dijete.

Prvi pregled sastoji se od razgovora, fizioterapeutske procjene ( gledamo kako se vaše dijete kreće, kako se igra, komunicira, kao se samoregulira i što mu je sve teško), izrade plana i postavljanja ciljeva, odabira odgovarajuće terapije i naravno započnemo i sa baby handlingom i edukacijom roditelja.

Ponekad u procjeni koristimo i videokameru kako bismo vam lakše pokazali što je vašem djetetu teško, ali i kako bismo mogli pratiti napredak i uspoređivati.

Najbolji su lagani pamučni bodyi sa kratkim rukavima i čarapice. Tako da uvijek u torbi imajte još jedan dodatni body kratkih rukava (nikada ne znate dal će zatrebati 🙂 ) i jedne čarapice. Jer najvažnije je da je djetetu udobno i da se može slobodno kretati.

Također, pokušajte biti točni što se tiče vremena. Vaš termin traje sat vremena (iako dijete vježba oko 45min), i ako puno zakasnite, vježbe su na žalost kraće. Isto tako, nemojte dolaziti niti previše rano jer se onda dijete unervozi dok čeka.

Najveći stres tijekom terapije za roditelje, ali i za terapeute je dječji plač. Kako se nositi s tim i što učiniti? Plač je jedan od načina na koji djeca komuniciraju s nama i nije uvijek lako prepoznati što nam žele reći. Ponekad su djeca gladna, pospana, umorna ili ih „hvata“ viroza, a ponekad se razlog krije u emocionalnom razvoju djeteta. Naravno, i vježbe mogu biti zahtjevne, ali nikako ne bi smjele biti bolne.

Ponekad djeca plaču jer je zadatak koji je pred njima težak i zahtjevan. Moraju se prilagoditi situaciji, naučiti nešto novo i promijeniti svoju naviku. U tom trenutku važno je djetetu pružiti podršku da uspije napraviti ono što se od njega očekuje, a ne da se vježba prekine i uzme u naručje.

Također, važna je suradnja između terapeuta i roditelja i roditelja i djeteta. Terapeut će vam objasniti zašto vaše dijete plače, što mu je teško i kako da postupite u tom trenutku, sa ciljem da se odradi uspješna terapija sa čim manje stresa i kod roditelja i kod djeteta.

Preporuka je da se ne vježba barem 48 sati nakon cijepljenja kako bi se tijelo izborilo sa cjepivom. Često djeca dobiju reakciju i blagu temperaturu, ali su i nervoznija i osjetljivija nakon cijepljenja.

Ako vježbate Vojtu, tada je pauza ponekad i malo duža, ali onda se dogovarate sa terapeutom kada ponovo započinjete sa vježbicama.